POSTOVI (Novosti | Najave | Blog)

Senjski interdisciplinarni simpozij

SENJSKI ZBORNIK SV. 47 POSVEĆEN JE VJENCESLAVU NOVAKU!

Senjski zbornik sv. 47 posvećen je senjskom velikanu Vjenceslavu Novaku. Nastavak je to značajnih nastojanja iz 2019. godine da se dostojno obilježi 160. obljetnica književnikova rođenja te 120. obljetnica objavljivanja romana Posljednji Stipančići. Radovi objavljeni u sv. 47 predstavljeni su na 2. Senjskom interdisciplinarnom simpoziju naziva Dragi Novače!, održanom 26. i 27. travnja 2019. godine u Senju pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grada Senja. Suradnja Senjskog zbornika i Senjskog interdisciplinarnog simpozija bila je prilika da se u čast Vjenceslava Novaka čitava senjska kulturna scena udruži u zajedničkom naumu vrednovanja, čuvanja, prezentacije i revalorizacije svoje bogate baštine.

Poveznica na Senjski zbornik 47: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=19564

Opširnije
SENJSKI ZBORNIK SV. 47 POSVEĆEN JE VJENCESLAVU NOVAKU!

Senjski zbornik sv. 47 posvećen je senjskom velikanu Vjenceslavu Novaku. Nastavak je to značajnih nastojanja iz 2019. godine da se dostojno obilježi 160. obljetnica književnikova rođenja te 120. obljetnica objavljivanja romana Posljednji Stipančići. Radovi objavljeni u sv. 47 predstavljeni su na 2. Senjskom interdisciplinarnom simpoziju naziva Dragi Novače!, održanom 26. i 27. travnja 2019. godine u Senju pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grada Senja. Suradnja Senjskog zbornika i Senjskog interdisciplinarnog simpozija bila je prilika da se u čast Vjenceslava Novaka čitava senjska kulturna scena udruži u zajedničkom naumu vrednovanja, čuvanja, prezentacije i revalorizacije svoje bogate baštine.

Poveznica na Senjski zbornik 47: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=19564

Opširnije
O Vjenceslavu Novaku privatno - crtica iz života

Kad su se rodili blizanci Ćiril i Metod [Novakova djeca], već je bilo četvero djece u kući. Dakle, oni su došli kao peto i šesto dijete (Neda je već bila umrla), a obitelj je bila siromašna i bilo ih je jako teško sve prehraniti.  Kako se Metod rodio kao vrlo maleno i kržljavo dijete, jedna od babica ga je namjerno stavila na propuh pokraj otvorenoga prozora.

Rekla je da je dijete slabo i da ionako neće dugo preživjeti te je bolje da odmah umre.

Ubrzo je došao otac, Vjenceslav Novak koji je, kad je to vidio, uzeo dijete, viknuo na babicu i potjerao je zauvijek iz kuće te tako spasio svojega sina Metoda.

Kasnije je Metod izrastao u vrlo snažnog čovjeka, trgovca, koji je sam premještao teške, metalne kase u dućanu te je bio znatno jači od svojega brata blizanca Ćirila.

Izvor: Nikola Vikić-Topić, prapraunuk Vjenceslava Novaka

Hvala Novakovoj obitelji na ispričanom, podijeljenom i oživotvorenom detalju zajedničke baštine.



Opširnije
Uz 115. obljetnicu smrti Vjenceslava Novaka

Hrvatski romanopisac, dramatičar, feljtonist, glazbeni kritičar i pedagog Vjenceslav Novak rodio se 11. rujna 1859. godine u Senju.

Novakov otac Josip (Josephus) podrijetlom je bio Čeh. Doselio je u Senj, gdje se bavio trgovinom. Majka Ivka (Johana) podrijetlom je bila iz Bavarske. Otac je namjeravao usmjeriti svojega sina u trgovinu, ali sin nije ispunio očevu želju – postao je, najprije učitelj, zatim profesor glazbe.

U rodnome je gradu završio osnovnu školu i dva razreda gimnazije. Ostala dva razreda završio je u Gospiću, a učiteljsku školu u Zagrebu. Radio je dvije godine kao učitelj u senjskoj osnovnoj školi, zatim odlazi u Prag na studij glazbe, koji završava 1887. godine. Iste te godine postaje profesor glazbe na učiteljskoj školi u Zagrebu. Godine 1888. započinje Novakova glazbena djelatnost. Bavi se glazbenom pedagogijom – autor je prvoga hrvatskog glazbenog udžbenika Starohrvatske crkvene popijevke koji je dostupan u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ali i mnogih drugih knjiga o glazbenoj teoriji. Na dužnost glavnoga učitelja u Kraljevskoj realnoj gimnaziji u Senju nastupio je 1897. godine. U to vrijeme počinje pobolijevati od tuberkuloze, od koje je i umro u Zagrebu 20. rujna 1905. godine.

Vjenceslav Novak veliki je hrvatski književnik koji je samo u četrdeset i šest godina života napisao sedam romana i gotovo trideset pripovijedaka. Stvarao je u vrijeme realizma, književnoga razdoblja u kojem pisci daju potpunu sliku stvarnosti, prikazujući svijet onakvim kakav jest. Proučavao je ljude i sredine u kojima su živjeli te u bilježnicu, što ju je uvijek nosio sa sobom, bilježio sve što mu se činilo vrijednim pozornosti. Našli su svoje mjesto u njegovim djelima gotovo svi društveni slojevi vremena u kojem je živio ili kako književni povjesničar Antun Barac kaže njegova je književna proizvodnja u svojoj širini najbolji dokument o hrvatskom narodnom i društvenom životu pri kraju 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća.

U književnosti se javio još kao učenik s pjesmama. Pravu književnu afirmaciju postigao je pripovijestima, a posebno romanima koje je pisao u realističnome književnom stilu. Teme pripovjedaka Vjenceslava Novaka vezane su uz njegov rodni kraj Senj i Podgorje, kao u Podgorskim pripovijetkama ili Pod Nehajem, a u Zaprekama otvorio je zanimljivu problematiku svećenikova ljubavnog života.

On je otkrivao nova područja života i književnih poticaja te je prvi u hrvatsku literaturu unio socijalne teme vezane uz velegradski život. Tako njegove pripovijesti U glib, Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja slikaju život gradske sirotinje i siromašnih učenika. U romanu Posljednji Stipančići majstorski je oslikao sudbinu i propadanje pojedinih osoba i cijelih obitelji iz zabačenih, malih primorskih mjesta.

Vjenceslava Novaka nazivali su i hrvatskim Balzacom jer je čestu temu Balzacovih romana, ustajalost provincijskih gradova i gradića, u usporedbi s Parizom, Novak uspjelo prikazao u svojem Senju do kojega dopire odjek zagrebačkih zbivanja. Osobito je to uočljivo u romanu Posljednji Stipančići u kojem se radnja odvija neposredno uoči ili za vrijeme ilirskih događaja.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 210 zapisa o djelima Vjenceslava Novaka.

Iako je bolovao od tuberkuloze, naporno je i predano radio, danju u državnoj službi, a noću pišući kako bi od skromne zarade prehranio brojnu obitelj. U autobiografskoj Crtici o Božiću oslikava svoju borbu za život:

Prilike u kojima je radio, nijesu bile nimalo pogodne radu književnika. Sav gotovo dan bio je vezan uza svoj službeni posao. Stanovao je poradi skupoće stanova u tijesnom stanu, gdje se ni u svoj dokolici nije mogao zadupsti u književni rad. Poradi živahnosti njegove šestero djece nije tu bilo ni spomena o tišini, gdje se slobodno rađaju i razvijaju ideje. Ostala bi mu da radi noć, kad bi sve oko njega pospalo; tad bi iz duboke noćne tišine dolazile ideje kao mili posjetioci, kao dobri duhovi, s kojima je prijateljevao i koji su jednako voljeli njega, kao što je on njih volio.

I smrt je Vjenceslava Novaka zatekla u snu, nad rukopisom koji je priređivao za tisak.

(izvor: NSK)

Opširnije
VJENCESLAV NOVAK – HRVATSKI BALZAC ČEŠKOG PODRIJETLA

Uz Zagrepčanina Augusta Šenou koji je imao davno češko porijeklo (izvorni oblik prezimena glasi Šejnoha), od hrvatskih književnika troje su imali očeve Čehe, Senjani Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev i Osječanka Jagoda Truhelka. Svima je češko podrijetlo vidljivo u prezimenu, a Novaku, čije je prezime, u obliku Novák, najčešće prezime u Češkoj, i u osobnom imenu. Službeni oblik njegovog imena glasio je Václav, kako glasi izvorni oblik najpoznatijeg češkog imena, ali je kasnije kroatizirano u Vjenceslav. Novak se pod imenom Vaclav navodi u dokumentima iz mladosti, a kao Václav Novak potpisao je i svoju prvu pripovijetku Maca iz 1881.

Vjenceslav Novak rodio se u Senju 11. rujna 1859. kao sin trgovca Josefa Nováka iz Hradeca Králové, dok mu je majka Ivana bila podrijetlom iz doseljene bavarske obitelji Scheifel. Josef Novák bio je putujući krojački obrtnik i često je mijenjao prebivalište, sve dok nije došao u Senj koji je u to vrijeme bio bogat trgovački grad. Tamo je ostao za stalno i zasnovao obitelj. Nakon vjenčanja napustio je krojački zanat i počeo se baviti trgovinom i zakupom šuma u Lici. Pokazao se sposoban pa mu je punac prepustio sve svoje poslove te je stvorio veliko trgovačko poduzeće. Ivana i Josef Novák imali su 12 djece od kojih je sedmoro doživjelo odraslu dob. Jedan od najmlađih sinova bio je Václav kojeg su zvali Vence, a koji će kasnije koristiti službeni oblik Vjenceslav. Josef Novak je umro 1868., kad je Vjenceslav imao devet godina, a Ivana 1887.

Vjenceslav Novak pohađao je gimnaziju u Senju i Gospiću, a u Zagrebu je završio preparandiju i radio kao učitelj u Senju. Zatim je od 1884. do 1887. kao stipendist hrvatske Zemaljske vlade studirao na Praškom konzervatoriju, gdje je stekao zvanje orguljaša (1886.) te nastavnika pjevanja i teorije glazbe (1887.). Do smrti je bio zaposlen kao profesor glazbe u Muškoj učiteljskoj školi u Zagrebu. Uz to je od 1890. do 1894. predavao teoriju, glazbenu estetiku i povijest glazbe u školi Hrvatskoga glazbenoga zavoda. Uređivao je glazbeni časopis Gusle (1892., s Vjekoslavom Klaićem) i izdavao list Glazba (1893). Napisao je nekoliko teorijskih djela kako za učenike tako i za učitelje glazbe, a pisao je i glazbene kritike. Značajno je njegovo djelo Starohrvatske crkvene popijevke iz 1891. u kojem je prvi objelodanio 52 napjeva iz prvog tiskanog zbornika hrvatskih crkvenih pjesama Cithara octochorda iz 1701. te ih ritmizirao i harmonizirao. Skladao je i oko 75 skladbi manjeg opsega, uglavnom za orgulje.

Iako je po profesiji bio glazbenik, Novak je prije svega ostao upamćen kao književnik, štoviše, bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovijedaka, koje odlično dokumentiraju društveni život Hrvatske s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Smatrao je da je zadaća pisca upirati prstom u gnojne rane društva pa je u svojim romanima i pripovijetkama progovarao o glavnim društvenim problemima tadašnje Hrvatske, kao što su raslojavanje sela, raspad seljačkih zadruga i osiromašenje seljaka, nastanak urbanog proletarijata. Problematizirao je tamnu stranu gradskog života s razvijenim socijalnim osjećajem prikazujući sirotinju, ljude s ruba društva i upozoravajući da društvene nepravde nagrizaju zdravo narodno tkivo i troše mu moralnu energiju. Prikazivao je dakle sve slojeve hrvatskog društva, otkrivao moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću. Novakovi romani su Pavao Šegota, Tito Dorčić, Dva svijeta, Pod Nehajem, Podgorka, Zapreke i najpoznatiji Posljednji Stipančići, vjerojatno najbolji roman hrvatskog realizma, dok su mu najpoznatije pripovijetke U glib, Nezasitost i bijeda te Iz velegradskog podzemlja.

Vjenceslav Novak umro je u Zagrebu od tuberkuloze 20. rujna 1905. Smrt ga je zatekla u snu, nad rukopisom koji je priređivao za tisak. Unatoč bolesti, naporno je radio, danju u državnoj službi, a noću pišući kako bi prehranio mnogobrojnu obitelj. To je opisao u autobiografskoj Crtici o Božiću:

„Prilike u kojima je radio, nijesu bile nimalo pogodne radu književnika. Sav gotovo dan bio je vezan uza svoj službeni posao. Stanovao je poradi skupoće stanova u tijesnom stanu, gdje se ni u svoj dokolici nije mogao zadupsti u književni rad. Poradi živahnosti njegove šestero djece nije tu bilo ni spomena o tišini, gdje se slobodno rađaju i razvijaju ideje. Ostala bi mu da radi noć, kad bi sve oko njega pospalo; tad bi iz duboke noćne tišine dolazile ideje kao mili posjetioci, kao dobri duhovi, s kojima je prijateljevao i koji su jednako voljeli njega, kao što je on njih volio.“ Sa suprugom Ivanom Tauzani Vjenceslav Novak imao je sedmero djece, a njegovi potomci žive u Zagrebu i danas.

Tekst: Marijan Lipovac

Foto: Arhivski materijal


Opširnije
Suradnja Senjskog interdisciplinarnog simpozija i Senjskog zbornika u 2020.

Poštovani sudionici 2. Senjskog interdisciplinarnog simpozija, dragi suradnici i prijatelji,

ovim Vas putem želimo izvijestiti da će se Vaši pisani radovi/prilozi, kojima ste se predstavili na 2. Senjskom interdisciplinarnom simpoziju u čast Vjenceslava Novaka, objaviti u 47. svesku znanstvenoga časopisa Senjski zbornik. Senjski zbornik jedini je časopis znanstvenog karaktera u Ličko-senjskoj županiji. Njegovi izdavači su Senjsko muzejsko društvo i Gradski muzej Senj, a utemeljen je 1965. godine. U dosad tiskanih 45 brojeva objavljeno je na stotine znanstvenih članaka renomiranih članova hrvatske akademske zajednice s najrazličitijem temama iz područja arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, geografije, gospodarstva, kulture itd. Glavni je cilj tiska Senjskog zbornika znanstvena valorizacija i opća popularizacija povijesne, kulturne i prirodne baštine grada Senja, Podgorja i Like, što također Zbornik izdvaja kao jedinstveni izdavački projekt u Županiji.


Suradnja Senjskog zbornika i Senjskog interdisciplinarnog simpozija prilika je da se u čast Vjenceslava Novaka čitava senjska kulturna scena udruži u zajedničkom naumu vrednovanja, čuvanja, prezentacije i revalorizacije svoje bogate baštine. Prilika je ovo i da manifestacija Senjski interdisciplinarni simpozij postane još više vidljiva i prepoznata u akademskim krugovima kao ozbiljan projekt aktualizacije senjske povijesti, književnosti, kulture i tradicije. Tomu će zasigurno pomoći vidljivost časopisa Senjski zbornik (indeksiran je u bazi European Reference Index for the Humanities od 2008. godine i dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih časopisa Hrčak).
Na ovaj bismo način zajedničkim snagama ostavili trajni pisani trag u čast „Godini senjskog književnika Vjenceslava Novaka“. Kao što Vam je otprije poznato, 2019. godinu Gradsko vijeće grada Senja službeno je posvetilo upravo Novaku kako bi se gradske ustanove i institucije uključile u odavanje počasti programskim aktivnostima u skladu sa svojim planovima i programima. Na tragu zajedništva, izlaganja, slušanja i rasprava neka trajnim spomenikom tom trenutku bude upravo naš i Vaš Senjski zbornik u Novakovu čast.

Veselimo se zajedničkoj suradnji.


S poštovanjem,    
UREDNIŠTVO SENJSKOG ZBORNIKA

Opširnije
Vjenceslav Novak i Česi: Od plzenjskog piva do Dvořáka (Marijan Lipovac)

Hrvatsko-češko društvo obilježit će 160. rođendan Vjenceslava Novaka u ponedjeljak 14. listopada u Europskom domu u Zagrebu predavanjem Marijana Lipovca, predsjednika Hrvatsko-češkog društva pod naslovom "Vjenceslav Novak i Česi: Od plzenjskog piva do Dvořáka".

Opširnije
Post festum: 2. senjski interdisciplinarni simpozij Dragi Novače!

Senj ima buru i Novaka

Izlaganja na simpoziju bila su izvorna i sadržajna, otkrivala su nove poglede na lik i djelo Vjenceslava Novaka. I rasprave su donijele propitivanja Novakova književnog opusa, ukazujući na njegovu svježinu i aktualnost
U Senju gradu rodiše se i stvarahu nekih od najvažnijih hrvatskih književnika, među kojima se ističu Pavao Ritter Vitezović, Silvije Strahimir Kranjčević, Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev, Milan Ogrizović i Julije Rorauer.

Njima na spomen i počast, u Senju se održava Senjski interdisciplinarni simpozij, koji je osmislila mlada profesorica Ana Vukelić, idejna začetnica, voditeljica projekta i članica organizacijskog odbora. Zamisao jest da se svake godine spomenutim književnicima oda zaslužena počast okupljanjem stručnjaka iz različitih područja koji bi svojim radovima i izlaganjima dali novo viđenje senjskih velikana. Oni takav spomen svakako zaslužuju. Načelo interdisciplinarnosti odabrano je jer je Senj sa svojim književnicima te povijesnim, kulturnim i književnim obilježjima složeni topos koji se podaje različitim tumačenjima i pristupima. Tako je prošle godine održan 1. senjski interdisciplinarni simpozij, na spomen i počast Silviju Strahimiru Kranjčeviću.

Ovogodišnji simpozij održan je 26. i 27. travnja, u bogatomu tjednu proslave Dana grada Senja, a književno djelo Vjenceslava Novaka kao njegova tema bio je logičan izbor, s obzirom na to da se ove godine obilježava 160 godina od književnikova rođenja. K tomu i 120. je obljetnica objavljivanja Novakova romana Posljednji Stipančići.

Godina Vjenceslava Novaka
Zbog toga je senjsko Gradsko vijeće proglasilo 2019. godinom senjskog književnika Vjenceslava Novaka u gradu Senju. Na taj će se način mnoge gradske ustanove i institucije uključiti u odavanje počasti Vjenceslavu Novaku. Središnje mjesto u tim aktivnostima ima upravo 2. senjski interdisciplinarni simpozij pod naslovom Dragi Novače!. Tako je, naime, Josip Kozarac oslovljavao svojega bliskog prijatelja Vjenceslava Novaka u pismima što mu ih je slao.

No projekt Senjski interdisciplinarni simpozij probio je ne samo gradske nego i županijske granice, o čemu svjedoči i činjenica da se ovogodišnje okupljanje zbiva pod pokroviteljstvom HAZU.

Cilj 2. senjskog interdisciplinarnog simpozija jest aktualizacija, popularizacija i valorizacija Novakova značaja u Senju i izvan njega. Ovdje valja istaknuti da je Vjenceslav Novak bio djelatnim članom Matice hrvatske, a mnoga njegova književna djela tiskana su upravo u Matici hrvatskoj. Tako je i Novakov roman Posljednji Stipančići tiskan 1899. u Zagrebu. Štoviše, Novak je svoje kraće tekstove objavljivao i u Matičinu Vijencu.

Već samo svečano otvaranje Simpozija, 26. travnja, pokazalo je važnost događaja. O velikoj potpori i pomoći Grada Senja govorio je gradonačelnik Sanjin Rukavina. Kao predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i kao predsjednik organizacijskog odbora Simpozija prisutnima se obratio akademik Krešimir Nemec, koji je istaknuo važnost Vjenceslava Novaka za hrvatsku književnost te iskazao potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svim ostalim kulturnim nastojanima u gradu podno Nehaja.

Svečanost su, uz gradonačelnika Rukavinu, uveličali zamjenik župana Ličko-senjske županije Vice Nekić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Senja Željko Tomljanović, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin, dekan senjskog dekanata preč. Silvio Milin, ravnatelji gradskih ustanova i trgovačkih društava te profesori i učenici Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića i Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića.

Posebnost ovoga drugoga Simpozija jest da su – u dvorani na otvaranju, kao i na predavanjima i druženjima – bili članovi Novakove obitelji, ponosni potomci i njihova djeca. Simpozij, podijeljen na već spomenute cjeline, odvijao se u četiri zasjedanja simboličnih naslova: Novakove ljubavi: glazba i Grad, Posljednji Stipančići 2019. godine, Novi pogledi na Novaka i Inspiracije. Radove su izložili: Sintija Čuljat, Sanja Majer-Bobetko, Marijan Lipovac, Helena Sablić-Tomić, Dejan Durić, Krešimir Nemec, Jelena Sabljić Vujica, Vjekoslava Jurdana, Andreja Kartelo-Nekić, Jadranka Jerčinović, Emilija Reljac Fajs, Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin, Hrvoje Mesić, Jasna Šego, Eduard Pavlović, Vesna Pešić, Andrea Roknić Bežanić, Bruno Raguž, Mark Gjokaj, Dean Slavić, Diana Njegovan, Ivona Smolčić. Izlaganja su bila izvorna i sadržajna, otkrivala su nove poglede na lik i djelo Vjenceslava Novaka. I rasprave su donijele propitivanja Novakova književnoga opusa, ukazujući na njegovu svježinu i aktualnost. Uskoro se očekuje objavljivanje zbornika radova, što će biti, sudeći po izlaganjima, vrijedan i recentan prinos o Novakovu djelovanju u hrvatskoj književnosti i kulturi.

Lagum od neba do zemlje
Uza znanstveni dio Simpozija prikazana je igrana televizijska drama Posljednji Stipančići. Ta ekranizirana umjetnička intermedijska transpozicija Novakova najboljega romana snimljena je 1968. u režiji Eduarda Galića. Scenarij je napisao Jure Kaštelan, a istaknute glumačke uloge ostvarili su Nada Subotić, Helena Buljan, Fabijan Šovagović, Josip Marotti. Potom je otvorena izložba Lagum od neba do zemlje, koju su priredili senjski lovci na buru i munje, članovi Storm Chasing Teama. Riječ je o izložbi fotografija senjske bure upotpunjenoj kolažima burovitih dijelova senjske književnosti, odabranih po tematskom načelu. Sâm naziv izložbe potječe iz Novakova romana Posljednji Stipančići, u kojemu Novak biranim riječima opisuje senjsku buru: „Ah, bura, moja gospođice! Ne možete gradom nikamo nego da se rukama hvatate zida. A na moru, bog sačuvaj, lagum od neba do zemlje.“

Zatim je meteorolog Nikola Vikić-Topić održao predavanje o buri. Valja istaknuti da je Vikić-Topić na 2. senjskom interdisciplinarnom simpoziju sudjelovao u dvojakoj ulozi – kao stručnjak, ali i kao Novakov potomak, točnije prapraunuk. Izrazivši zadovoljstvo prijemom nazočne publike, istaknuto je da mu je Senj dao prigodu spojiti te dvije uloge na najbolji mogući način. Senjska publika je, također, imala prilike pogledati dokumentarni film Bura – priče jednog vjetra austrijskoga redatelja Bernharda Pötschera, koji prikazuje suživot čovjeka, krajolika i vremenskih uvjeta u Senju, Pagu, Novom Vinodolskom i Trstu, s burom kao okosnicom priče. Pötscher je izrazio zadovoljstvo pozivom na predstavljanje svojega filma i na tome zahvalio organizatorima, rekavši koliko je otpočetka očaran Senjem te da je to ljubav što samo jača iz godine u godinu, a dokaz joj je i petogodišnji projekt za snimanje spomenutoga filma.

Ovogodišnji 2. senjski interdisciplinarni simpozij Dragi Novače! bio je bogato znanstveno i kulturno zbivanje koje je dostojanstveno obilježilo veliku obljetnicu senjskog, hrvatskog i europskog književnika Vjenceslava Novaka. Bura kao temeljni motiv i simbol ovogodišnjega simpozija likovno je i grafički znalački (re)interpetirana i u promidžbenim materijalima s temeljnom modrom bojom. Bura je to koja najavljuje neke nove smjerove i bolja vremena. Pravi i pozitivni lagum, od neba do zemlje. Aktualizacija senjske književnosti, kulture i tradicije podignula je na zavidnu razinu. I to je još jedan kamen u zdanju – muzeju senjskih pisaca čija je izgradnja u tijeku.

Vjekoslava Jurdana

Opširnije
U Senju predstavljanje transkripcije senjskoga Korizmenjaka

U Senju će se u povodu Međunarodnoga dana muzeja 2019. godine predstaviti knjiga akademkinje Anice Nazor Korizmenjak – transkripcija s rječnikom. Riječ je o latiničkom prijepisu zbirke korizmenih propovijedi pisanih hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom i tipografski uzornom uglastom glagoljicom, koja je svoje faksimilno izdanje doživjela već 1981. godine u izdanju Senjskog muzejskog društva.

Predstavljanje će se održati 17. svibnja 2019. godine s početkom u 12 sati u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju.

Knjigu koju su objavili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Grad Senj predstavit će mons. dr. Mile Bogović, prof. dr. sc. Mateo Žagar te akademkinja Anica Nazor, koja je ujedno i autorica.

Istoga dana će se održati i izložba ”70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva” s početkom u 11 sati u Gradskom muzeju Senj, promocija Senjskog zbornika 45/2018 i promocija knjige mons. dr. Mile Bogovića “Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti” s početkom u 19 sati u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva Senj. Sve su aktivnosti posvećene obilježavanju Međunarodnog dana muzeja 2019. godine, kojim se svake godine brojne muzejske zajednice predstavljaju javnosti s ciljem promocije uloge muzeja u društvu.

A. V.

Opširnije
Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja izložbom i promocijama u Senju

Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo u prigodi proslave Međunarodnog dana muzeja 2019. godine na temu „Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije“ organiziraju izložbu “70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva”, promociju Senjskog zbornika 45/2018 te promociju knjige mons. dr. Mile Bogovića “Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti”.

Otvorenje izložbe ”70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva”  održat će se  17. svibnja 2019. godine u Gradskom muzeju Senj s početkom u 11,00 sati.
Predstavljanje Senjskog zbornika 45/2018 te predstavljanje knjige mons. dr. Mile Bogovića ”Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti” održat će se  17. svibnja 2019. godine u svečanoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Milutina Cihlara Nehajeva u Senju s početkom u 19,00 sati.

Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja svake godine 18. svibnja prilika je za okupljanje brojne muzejske zajednice i predstavljanje te upoznavanje javnosti sa značajnom ulogom muzeja u društvu raznim događanjima u sredini u kojoj djeluje s obavezom pripreme izložbe na zadanu temu MDC-a koja ove godine glasi Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije.

Gradski muzej je ove godine tim povodom odlučio pripremiti izložbu 70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva, koja predstavlja osvrt na 70 godina djelovanja Senjskog muzejskog društva. Istaknuti građani Senja na čelu s dr. Vukom Krajačem, koji je ujedno bio prvi predsjednik Senjskog muzejskog društva sve do svoje smrti 1962. godine, osnovali su Senjsko muzejsko društvo s ciljem zaštite bogate senjske kulturno-povijesne baštine te sakupljanja muzejske građe i osnutka budućeg muzeja, koji bi pohranio i sačuvao istu. Nasljeđuje ga prof. Ante Glavičić. Godine 1949. osnovan je Inicijativni odbor za osnivanje Senjskog muzejskog društva, koje je sljedeće godine i osnovano. Od svojega osnutka Društvo neumorno radi na obnovi muzejske zgrade (palače Vukasović), na tvrđavi Nehaj kao i na većini zgrada u gradu Senju koje su stradale u Drugom svjetskom ratu, a također i na turističkoj promidžbi Grada i njegovih spomenika kulture.

Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo zaslugom prof. Glavičića pokrenuli su znanstvenu publikaciju Senjski zbornik u kojem se objavljenim radovima od 1965. godine osvjetljava i predstavlja cjelokupna povijest grada Senja i okolice koja je sastavni dio naše nacionalne baštine. Do danas je tiskano 45 brojeva ove enciklopedije kulturno-povijesne baštine grada Senja. Tijekom svojega postojanja Senjsko muzejsko društvo zajedno s Gradskim muzejom Senj uključeno je u razne projekte: obilježavanje raznih obljetnica, izložbi, izdavanje raznih publikacija, organizacija skupova i sl.

Nakon smrti prof. Ante Glavičića 2003. godine Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo nastavili su sa svim započetim projektima i s redovitim izdavanjem Senjskog zbornika. U sve značajnije projekte Gradski muzej Senj uključio je i Senjsko muzejsko društvo, koje danas broji oko 100 članova.
Nakon ovoga povijesnog podsjećanja na 70 godina djelovanja Senjskog muzejskog društva u suradnji s Gradskim muzejom Senj može se zaključiti da ono uspješno izvršava svoju kulturnu, znanstvenu, edukativnu i promidžbenu zadaću na opće dobro i zadovoljstvo građana Senja i muzejske djelatnosti.

Moderator predstavljanja: Blaženka Ljubović, prof.
U glazbenom dijelu programa nastupaju polaznici Škole gitare – Gitariziranje pod vodstvom profesora Domagoja Biondića: Luka Krmpotić, Šimun Žarković i Roko Tomljanović.

GMS

Foto: D. Brozičević

Opširnije
VRH